Putinov potez DIŽE UZBUNU: Nova faza je UPRAVO počela, ono što slijedi PROMIJENIĆE TOK RATA!
Rusija pojačava napade: Ukrajina odgovara “zidom dronova” i tehnološkim ratovanjem
Rusija je ovog mjeseca znatno pojačala napade raketama i dronovima širom Ukrajine, pokušavajući da naruši moral stanovništva. Istovremeno, prema riječima ukrajinskih zvaničnika i analitičara, Moskva sve češće pokreće i kopnene ofanzive duž cijele linije fronta. U pojedinim oblastima ti napadi su bili uspješni – ukrajinske snage su se povukle iz određenih položaja u Donjeckoj oblasti i na sjeveru zemlje, a izgubljeni su i neki dijelovi sela na jugu.
Ipak, Kijev sada mnogo efikasnije koristi dronove na bojištu, čime uspijeva nanijeti velike gubitke ruskim trupama uz minimalne vlastite žrtve. Očekuje se da će u mjesecima koji slijede ovakva taktika igrati ključnu ulogu.
“Zid dronova” kao budućnost odbrane
Ukrajina nastoji izgraditi domaću industriju dronova s ciljem formiranja tzv. “zida dronova” – zaštitnog sloja duž najugroženijih dijelova fronte. S druge strane, Rusija ignoriše pozive bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa na primirje i sprovodi dvostruku strategiju: s jedne strane uništava gradove iz zraka, dok s druge potkopava odbrambene linije na terenu.
Moskva je višestruko povećala proizvodnju raketa i dronova, omogućavajući masovne napade u kojima koristi i po nekoliko stotina projektila istovremeno. Cilj je preopteretiti ukrajinsku protivzračnu odbranu jeftinim dronovima kako bi precizne rakete mogle pogoditi ključne ciljeve. Na kopnu, ruske trupe djeluju u manjim grupama, koristeći vozila, motocikle i pješadiju za brze prodore u napuštena sela i otvorene prostore.
Prema podacima Instituta za proučavanje rata iz Washingtona, Rusija napreduje prosječno 14 kvadratnih kilometara dnevno. Tom dinamikom bilo bi joj potrebno skoro četiri godine da zauzme četiri oblasti koje je nezakonito anektirala – Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson. Osim teritorijalnih ciljeva, Moskva pokušava uvjeriti zapadne saveznike Ukrajine da je u vojnoj prednosti.
Glavni pravci napada: Donjeck i Sjever
Najintenzivnije borbe i dalje se vode u Donjecku, gdje Rusija nastoji preuzeti potpunu kontrolu – bilo vojno, bilo kroz eventualne mirovne pregovore, što predsjednik Volodimir Zelenski kategorično odbija.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je zauzelo selo južno od grada Kostjantinivke, a prema procjenama Instituta, ukupno je osvojeno oko 65 kvadratnih kilometara. Međutim, ruske trupe još nisu sposobne provesti široku ofanzivu na više frontova istovremeno. Analitičari očekuju da će glavni ruski pravci napada tokom ljeta biti usmjereni ka Kostjantinivki i Pokrovsku.
Na sjeveru, ruske snage su napredovale nekoliko kilometara unutar Sumske oblasti. Zelenski je izjavio da se u tom pravcu koncentrira više od 50.000 ruskih vojnika, ali i da ukrajinske snage bilježe određene uspjehe. Cilj Rusije je formiranje tampon-zone dubine do 10 kilometara unutar ukrajinske teritorije, iako stručnjaci dovode u pitanje sposobnost ruske vojske za takvu operaciju.
Napadi na Sumi su uslijedili nakon što je Kremlj 21. maja naložio uspostavljanje tampon-zona u Sumskoj i Harkovskoj oblasti. Iako se ne očekuje da će ruske snage zauzeti grad Sumi, napadi u toj regiji trebaju spriječiti Ukrajinu da preusmjeri trupe ka Donjecku.
Raspoređivanje snaga i ljudska cijena rata
Duž fronte dugom 1.000 kilometara, ukrajinska vojska mora pažljivo procjenjivati gdje je najugroženija, gdje se povući i kako preraspodijeliti jedinice. Iako Ukrajina broji oko 880.000 vojnika, oni su raspoređeni širom zemlje, dok se ruske snage koncentrišu na ključne tačke. Putin tvrdi da se mjesečno u rusku vojsku prijavljuje 60.000 dobrovoljaca, iako analitičari to dovode u pitanje. Visoke novčane naknade čine vojnu službu sve privlačnijom civilima. Procjene sa Zapada govore da Rusija za svaki osvojeni kvadratni kilometar gubi i do 100 ljudi.
Tehnološki rat i budućnost sukoba
Dronovi sve više određuju tok sukoba. Rusija koristi bespilotne letjelice za napade duboko unutar ukrajinske teritorije, čak i do 30 kilometara iza linije fronta, ciljajući logističke puteve. Ukrajina odgovara “zidom dronova”, koji ruskim trupama nanosi velike gubitke. Analitičar Mick Ryan ističe da ovaj sistem mora biti povezan s elektronskim ratovanjem i vještačkom inteligencijom kako bi bio efikasan. S druge strane, ruski dronovi sve češće ciljaju ukrajinske radarske stanice koje upravljaju dronovima.
Zelenski upozorava da Rusija planira proizvoditi do 350 dronova poput “Šaheda” dnevno. Masovno lansiranje otežava ukrajinskoj PZO da ih sve obori. Novi ruski dronovi su brži, lete više i otporniji su na elektronsko ometanje.
Ukrajina je počela koristiti lovce F-16 i Mirage, te tzv. “dronove-presretače” koji obaraju neprijateljske letjelice u letu. Bivši vojni komandant Valerij Zalužni naglašava da Ukrajina mora voditi “tehnološki rat za opstanak”, s ciljem da se Rusiji rat učini finansijski neodrživim. No, upozorava da je Moskva već prestigla Ukrajinu u određenim inovacijama, poput optičkih dronova koji se ne mogu ometati.
Zelenski, međutim, ostaje optimističan:
“I mi ćemo imati 300–500 dronova dnevno, kao i Rusi – blizu smo tog cilja.”
Dodaje da je veći problem finansiranje, a ne tehnička izvodljivost. Ukrajina planira razviti sopstvenu vojnu industriju u saradnji sa zapadnim partnerima, ali za to bi, kaže, trebalo oko 30 milijardi dolara.
Presudni mjeseci pred Ukrajinom
Analitičari smatraju da će naredni mjeseci biti izuzetno teški. Ishod rata u velikoj mjeri zavisit će od borbe dronovima i artiljerijom, očuvanja ljudstva i stabilnosti zapadne pomoći. Iako nije sigurno hoće li SAD i dalje slati podršku, jasno je da Putin nastoji prekinuti snabdijevanje Ukrajine zapadnim oružjem – jer su dobro opremljene ukrajinske trupe više puta nanijele teške gubitke ruskoj vojsci.
Kako rat ulazi u četvrtu godinu, tehnologija i inovacije postaće jednako važne kao broj vojnika i količina naoružanja.
